Djevojke.*) 1. U oci Ðurdeva dana uzme djevojka motovilo, pa njim dira u cumez, gdje kokoši leže. Ako se na to prvi javi oroz (pijetao), onda ce se udati za momka, — ako li se javi prva kokoš, udace se za udovca. 2. Na Ðurdev-dan djevojka raširi ruke po kakvim tarabama, pa na svaku trenicu, doklen je tako raširenih ruku dohvatiti mogla, vice: ta! tu! Ako na pošljednjoj trenici dode ta, udace se te godine, ako dode t u, ostace neudata. 3. Na Ivanjdan sije djevojka u kakvom sudu zemljanu jecam, pa ga pusti da raste do na Petrovdan, i za to ga vrijeme nikako ne gleda. Na Petrovdan ide prije sunca na vodu, pa sluša, kakvo ce ime muško najprvo cuti, da zna, kako ce joj se sudenik zvati; pa onda gleda jecam, da joj se to obistini. 4. Kad djevojka dode na groblje, uzme krijuci sa neznana groba grumen zemlje i nosi ga sa sobom kuci. Kad hoce da spava, metne taj grumen pod glavu i govori : „Ako si muško a staro, da si mi po Bogu otac; ako si žensko a staro, da si mi po Bogu mati; ako si muško a mlado, da si mi po Bogu brat; a ako si žensko a mlado, da si mi po Bogu sestra!" Pa kad to izgovori, legne spavati. Koga te noci usni, taj ce joj biti sudeni. 5. Kad djevojka ugleda mlad mjesec, uzme ispod desne noge zemlje sa onog mjesta gdje je stajala, kad je mjesec ugledala, — pa tu zemlju baca na mjesec i govori: „Srijeda i cetvrtak dva druga, petak i subota dva druga, nedelja i ponedjeljak dva druga, a utorak druga nema! 0 utorce, po Bogu junace, dodi mi pa san i kaži mi mog sudenog koji ce mi biti !" 6. U oci Ðurdevadana djevojka kad stane veceJ rati, ostavi prvi zalogaj hljeba obzinut. Poslije vecere taj zalogaj sastavi sa malo trave d i nj i c e, pa oboje metne u muški opanak, dok pode spavati. Prije nego ce leci, izvadi oboje iz opanka i mece pod glavu, govoreci: „0 dinjice, po Bogu sestrice, tako ti soli i hljeba, izvedi mi nocas moga sudenog na san, da ga vidim!" I tako legne snavati. Koga te noci usni, taj ce joj biti sudeni. 7. Isto tako uzima u oci Vidovadana djevojka travu vid i mece je pod glavu kad hoce da spava, govoreci: „O Vide, Davide, moj po Bogu brate! Izvedi mi nocas mog sudenog na san da ga vidim." I tako legne spavati. Koga te noci usni, taj ce joj biti sudeni. 8. Djevojka, koja je sasvim rada da se uda, ide cetrdeset jutara prije sunca na vodu, pa došavši k njoj, govori: „Dobro jutro, studena vodice, meni Bože daj dobre srecice!" 9. Još o svakom prazniku ide prije sunca na vodu pa nazvavši: „Dobro jutro studena vodice!" govori još: „Ja nadoh na vodi tri korita; u jednome led, u drugome gled, u trecemu zlato; umih se ledom, ogledah se gledom, otrg se zlatom, nek sam svakom zlatna i lijepa a sudeniku najljepša." 10. Djevojke još nose uza se travu skupa, suncokret i navalu, da se oko njih momci okupljaju, da se za njima okrecu i da ih prositi navaljuju. Još neke nose uza se desno krilo ja desnu nogu slijepoga miša, da momci za njima slijepe. A neke miješaju desnom nogom slijepog miša kavu onome, za koga su se rade udati, i tu mu daju da popije. To vecinom rade udovice. Žene koje ne radaju. 11. Žena, koja ne rada, ide kod žene koja rada, te joj ova otkine tri šljivove mladice sa rodne šljive. Te mladice daje joj u tri puta, kad se mjesec ispuni, za tri mjeseca, govoreci joj: „Kako se ova mladica rodom okitila, tako da Bog da i ti!" 12. Žena, koja ne rada, sastavlja tri djecinja pupka od troje djece jedne matere i devet pupaka ružice, zatim donosi sa tri gaza vode od tri potoka ili rijeke t. j. od svake te vode sa jednog gaza. U oci Spasovadana sastavlja to sve zajedno i nosi te ostavlja na vocki, koja rada, da prenoci. Na Spasovdan se prije sunca kupa tom vodom, a pupke nosi uza se 40 dana. 13. Žena, koja djecu ne rada, mece u oci Taurcevadana košulju novu na kakvu rodnu vocku da prenoci. Na Tourcevdan prije sunca gleda, ima li na košulji ma što živo. Ako nade što živo, nada se, da ce te godine roditi, ako ne nade, ne nada se roditi. Za tim oblaci košulju, ne bi li bila rodna kao i vocka, na kojoj je košulja prenocila. 14. Neke pak žene nerotkinje traže ticije gnijezdo ma na kakvoj vocki, pa ga spaljuju. Zatim kuvaju (mijese) mali kolacic hljeba i peku ga u tome izgorjelome gnijezdu. Kad se kolacic ispece, jedu ga na pola sa svojim mužem. 15. Traže u mlinu zaostalo zrno šenice nesamljeveno, i to jedu, da što prije rode. 16. U crkvi paze kad proizvede vladika novog sveštenika i mole, da im isti cita prvijem molitvu po rukopoloženju u crkvi. Još paze, da im takova tri nova sveštenika tijem nacinom prvim po rukopoloženju molitve citaju, da što prije rode. 17. Omotavaju oko crkve voštan konac, od toga prave svijece i nose u crkvu te prislužuju, ne bi li rodile. 18. Jedu žižak iz kandila ispred ikone svete Bogorodice u crkvi. Da žena lakše rodi. 19. Žena, koja primijeti da ce skoro roditi, legne potrbušics na zemlju, pa govori: „0 zemljice, po Bogu sestrice, daj mi tvoje širine a evo ti moje užine, dok se ja alasim, pa cu ti ih odmah vratiti." Cuva se da ne dohvati gdje pec stoji, da joj dijete pri porodaju ne bi zastalo. Klamice sobnim vratima da lakše rodi. 20. Ako ko unide u kucu kad žena rada, ne daju mu se vratiti dok žena ne rodi, — da joj se dijete u porodaju ne bi vratilo. 21. Cuvaju, da se pri porodaju ne cuje jauk žene koja rada, i da ne zna skoro niko.da se ona porada, — jer što god ko više zna i cuje o njenu porodaju, to ona sve teže rada. 22. Žena, koja primijeti da ce skoro roditi, sapira strelicu, travu ru cicu, pa tu vodu pije. A u porodaju daju joj vode iz covjekova joj opanka. 23. Kad žena hoce da rodi, metne pokraj sebe u kakav sud vode i u nju jedno jaje i malo cageta bijela. Kad rodi, umiva se tom vodom na istom mjestu gdje je rodila, da ostane poslije porodaja bijela kao jaje i cista kao cage. Kad se dijete rodi. 24. Kad se dijete jako rodi, mažu ga krvlju sa njegova pupka, da bude rumeno. Povijaju ga u muške gace, da se za njim rodi dijete muško; zalažu ga prvi put prije sise smetljem iza vrata, da svašt